Klapa Kampanel nastala je 1996. godine idejom tadašnjih primoštenskih studenata u Zagrebu Jerice Gracina i Mate Gaćine, bivših članova primoštenske klape Kumpari. Kroz dugo razdoblje studiranja, nova klapa koju su osnovali jednostavno je bila dobar odmor od učenja, te ugodno druženje u studentskom domu. U razdoblju od 1999. godine brojni su prijatelji i pivači prošli kroz klapu da bi se navedene godine njezin sastav ustalio na pet člano va, a klapa počela ozbiljnije nastupati. Tadašnji “zvonari” bili su neizbježni Jerica Gracin i Mate Gaćina, te Slaven Bolanča, Tomislav Prcela i Ante Antić. Njima se 2006. godine priključuju Nikša Antica i Miro Trgo i s ambicijama koje rastu klapa započinje svoje najuspješnije razdoblje.
Klapa Nostalgija osnovana je 1983. godine u Zagrebu s ciljem njegovanja a cappella tradicionalnog i skladanog klapskog repertoara, ali se tijekom godina okušala i u brojnim drugim vokalnim i vokalno-instrumentalnim žanrovima. Klapa je nastupala u Zagrebu, širom Hrvatske i na gostovanjima u inozemstvu (Njemačka, Poljska, Slovačka, Španjolska, Slovenija, Turska, Danska, Italija, Bosna i Hercegovina, Japan, Australija). Priređivala je brojne cjelovečernje koncerte, kako samostalno, tako i u sklopu glazbenih festivala (Dubrovačke ljetne igre, Pasionska baština Zagreb, Hvarsko ljeto, Riječko kulturno ljeto, Lubeničke večeri, Dalmatinska šansona Šibenik, Festival vokalnih skupina Mediterana u Malagi, Ljetni glazbeni festival u Aarhusu i dr.). Klapa je surađivala s mnogim skladateljima (pok. Emil Cossetto, Joško Ćaleta, Dinko Fio, Pero Gotovac, Krešimir Magdić, Ljubo Stipišić, Dušan Šarac, Duško Tambača, Tomislav Uhlik i dr.) i reproduktivnim umjetnicima.
Klapa Intrade: Zdenko Knežević, Alen Skroza, Ante Šindija, Tomislav Bralić, Nikica Gregov, Nenad Kužat, Mladen Brižić, Srećko Bajlo i umjetnički voditelj Davor Petrović.
Okupili su se 1985. godine s voditeljem Antom Lozićem kojega je dvije godine kasnije zamijenio sadašnji, Davor Petrović. Znali su što hoće, a Zadar im je bio mali. Suočeni s pomanjkanjem izvornih zapisa iz vlastitog kraja, morali su gledati dalje. Uz rijetke, starije zadarske zapise Vladoja Berse te novije, Zvonka Kerana, odabir su pravili u pjesmama dubrovačkog i splitskog bazena, te prije svega u bogatstvu Ijepote izričaja Ljube Stipišića. I nije slučajnost da su od njega uzeli i ime - Intrade.
