PROGRAM 2024
29.06.
subota
20:30
Karikaturisti u Zagvozdu - Izložba karikatura vodećih hrvatskih karikaturista
subota
21:00
GSK Kerempuh – Zagreb
Nenad Stazić
Pljuska
Režija: Željko Köenigsknecht
Igraju: Željko Köenigsknecht, Elizabeta Kukić, Luka Petrušić, Dražen Čuček i Damir Poljičak
06.07.
subota
21:00
Gradski zbor “Brodosplit”
Smojinih 100 - Koncert
13.07.
subota
21:00
Klapa “Samoana” & “Samoana dance group”
Samoa Soul in Heart of Zagvozd - Koncert
20.07.
subota
21:00
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske “Lado”
Lado 75 - Plesni koncert
27.07.
subota
21:00
Kazalište Grupa u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama
Dražen Šivak
Maske
Režija: Dražen Šivak
Igra: Dražen Šivak
03.08.
subota
21:00
Teatrin Grdelin & HNK u Šibeniku
Boris Svrtan
Halatafl
Režija: Darko Milas i Boris Svrtan
Igraju: Boris Svrtan i Darko Milas
10.08.
subota
21:00
Kazalište Marina Držića – Dubrovnik
Jean Baptiste Poquelin Moliere
Umišljeni bolesnik
Režija: Lea Anastazija Fleger
Igraju: Branimir Vidić – Flika, Angela Bulum, Nika Lasić, Izmira Brautović, Mirej Stanić, Antonio Agostini, Hrvoje Sebastian, Bojan Beribaka, Glorija Šoletić, Edi Jertec i Marija Šegvić
POKROVITELJI
GENERALNI SPONZOR
MEDIJSKI POKROVITELJI
SPONZORI
PROGRAM 2024
29.06.
subota
20:30
Karikaturisti u Zagvozdu - Izložba karikatura vodećih hrvatskih karikaturista
subota
21:00
GSK Kerempuh – Zagreb
Nenad Stazić
Pljuska
Režija: Željko Köenigsknecht
Igraju: Željko Köenigsknecht, Elizabeta Kukić, Luka Petrušić, Dražen Čuček i Damir Poljičak
06.07.
subota
21:00
Gradski zbor “Brodosplit”
Smojinih 100 - Koncert
13.07.
subota
21:00
Klapa “Samoana” & “Samoana dance group”
Samoa Soul in Heart of Zagvozd - Koncert
20.07.
subota
21:00
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske “Lado”
Lado 75 - Plesni koncert
27.07.
subota
21:00
Kazalište Grupa u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama
Dražen Šivak
Maske
Režija: Dražen Šivak
Igra: Dražen Šivak
03.08.
subota
21:00
Teatrin Grdelin & HNK u Šibeniku
Boris Svrtan
Halatafl
Režija: Darko Milas i Boris Svrtan
Igraju: Boris Svrtan i Darko Milas
10.08.
subota
21:00
Kazalište Marina Držića – Dubrovnik
Jean Baptiste Poquelin Moliere
Umišljeni bolesnik
Režija: Lea Anastazija Fleger
Igraju: Branimir Vidić – Flika, Angela Bulum, Nika Lasić, Izmira Brautović, Mirej Stanić, Antonio Agostini, Hrvoje Sebastian, Bojan Beribaka, Glorija Šoletić, Edi Jertec i Marija Šegvić
O SUSRETIMA
Nikada nemoj zaboraviti odakle si poša
Bože moj, teške li zadaće!
Kako u nekoliko rečenica napisati i zbiti sve ono lijepo što se događalo
i događa se u posljednjih dvadeset i pet godina u Zagvozdu, na Susretima i oko njih?!
Sve predstave, koncerte, izložbe, sastanke Udruge, putovanja, iščekivanja hoće li sve proteći kako treba, hoće li nas sponzori podržati, hoće li pasti kiša, druženja prije i nakon programa, sve pjesme koje smo otpjevali s Ljubom i Branom, bendom Kužiš stari moj, otvorenja i zatvaranja, dočekivanja i ispraćanja umjetnika, prijatelja i gostiju.
Kako opisati sve aplauze i ovacije, sav smijeh, komentare prije, za vrijeme i nakon programa, čuđenja i divljenja publike umjetnicima, ali i obrnuto?! Kako opisati sve večeri i zore u nezaboravnim ambijentima zagvoških sela i zaselaka, na guvnima, u dolcima, pred kućama Zagvožđana, anegdote s fešti, rasporede spavanja, komentare sumnjivih Toma, tipa “Ko će doć? LADO? Stefanovski?! Ajde, brte, sidi!”?! Kako opisati olakšanje nakon što sve završi, kako sjetu i tugu prvih idućih vikenda kada Zagvozd postane sličan otoku s kojega su otišli najdraži turisti?!
Kako zahvaliti svima koji su pomogli da se predstave održe: Eciji koja je naučila ulogu u dva dana kako bi spasila predstavu, Matiji koja je iz Beograda lovila avion, zakasnila, ali ipak došla na predstavu, mojemu neuništivom Gogi Navojcu koji je iz Bratislave putovao dva dana da bi stigao na otvorenje i onda svirao još dva dana, Aibratima i Škori koji su napravili gužvu kakvu Zagvozd ne pamti, Vitezu koji je dao napraviti novu scenografiju da bi se predstava mogla igrati u Zagvozdu, Pavloviću i ekipi Komedije na nezaboravnoj Noći mjuzikla… ?!
Kako zahvaliti Zagvožđanima koji su autima išli po glumce do Zadra, Dubrovnika, Boke Kotorske, Paga, Zagreba, Splita, Mostara, Sarajeva…i vozili ih natrag, kako zahvaliti domaćinima u Milićima, Bartulovićima, Alagićima, Mlikotama, Mucićima, Lončarima, Buljubašićima, Roglićima, Dedićima, Svagušama, Drljićima, Mušurama, Rakićima, Čagljima, Aupi, Bunjama, Neni Todoriću… koji kao da su se natjecali tko će biti bolji domaćin?! I nitko nije bio bolji. Svi su bili izvrsni i originalni.
Kako i na koji način zahvaliti ekipi iz Udruge: Bošku, Mileni, Vesni, Ćunći, Goranu, Ivanu, Marku, Franku, Milome, Biki, Marku Poštaru, Mati, Frani, Romanu, Aeljku, Jošku, Mariji, Bilome, Ljubi, Brani, Milivoju, Bori, Jumi, Mladenu, Romeu, Smutnji i Bartulovićima, Bunjanima, djevojkama na info-pultu i svim ostalim Zagvožđanima i prijateljima Zagvozda koji su velik dio svojeg vremena, a i veliki dio sebe, dali i daju za naš projekt?! Kako objasniti rečenicu jednoga gledatelja Noći mjuzikla: “Pa nisam dosad ni znao da obožavam mjuzikl!”
Kako objasniti Ćunćinu rečenicu: “Sve dok buden moga nosit bar jedan plastični stolac, na me moreš računat?!” Zbog takvih rečenica i takvih ljudi ovaj festival traje i zbog toga je on ČUDO!
O SUSRETIMA
Nikada nemoj zaboraviti odakle si poša
Bože moj, teške li zadaće!
Kako u nekoliko rečenica napisati i zbiti sve ono lijepo što se događalo i događa se u posljednjih dvadeset i pet godina u Zagvozdu, na Susretima i oko njih?!
Sve predstave, koncerte, izložbe, sastanke Udruge, putovanja, iščekivanja hoće li sve proteći kako treba, hoće li nas sponzori podržati, hoće li pasti kiša, druženja prije i nakon programa, sve pjesme koje smo otpjevali s Ljubom i Branom, bendom Kužiš stari moj, otvorenja i zatvaranja, dočekivanja i ispraćanja umjetnika, prijatelja i gostiju.
Kako opisati sve aplauze i ovacije, sav smijeh, komentare prije, za vrijeme i nakon programa, čuđenja i divljenja publike umjetnicima, ali i obrnuto?! Kako opisati sve večeri i zore u nezaboravnim ambijentima zagvoških sela i zaselaka, na guvnima, u dolcima, pred kućama Zagvožđana, anegdote s fešti, rasporede spavanja, komentare sumnjivih Toma, tipa “Ko će doć? LADO? Stefanovski?! Ajde, brte, sidi!”?! Kako opisati olakšanje nakon što sve završi, kako sjetu i tugu prvih idućih vikenda kada Zagvozd postane sličan otoku s kojega su otišli najdraži turisti?!
Kako zahvaliti svima koji su pomogli da se predstave održe: Eciji koja je naučila ulogu u dva dana kako bi spasila predstavu, Matiji koja je iz Beograda lovila avion, zakasnila, ali ipak došla na predstavu, mojemu neuništivom Gogi Navojcu koji je iz Bratislave putovao dva dana da bi stigao na otvorenje i onda svirao još dva dana, Aibratima i Škori koji su napravili gužvu kakvu Zagvozd ne pamti, Vitezu koji je dao napraviti novu scenografiju da bi se predstava mogla igrati u Zagvozdu, Pavloviću i ekipi Komedije na nezaboravnoj Noći mjuzikla… ?!
Kako zahvaliti Zagvožđanima koji su autima išli po glumce do Zadra, Dubrovnika, Boke Kotorske, Paga, Zagreba, Splita, Mostara, Sarajeva…i vozili ih natrag, kako zahvaliti domaćinima u Milićima, Bartulovićima, Alagićima, Mlikotama, Mucićima, Lončarima, Buljubašićima, Roglićima, Dedićima, Svagušama, Drljićima, Mušurama, Rakićima, Čagljima, Aupi, Bunjama, Neni Todoriću… koji kao da su se natjecali tko će biti bolji domaćin?! I nitko nije bio bolji. Svi su bili izvrsni i originalni.
Kako i na koji način zahvaliti ekipi iz Udruge: Bošku, Mileni, Vesni, Ćunći, Goranu, Ivanu, Marku, Franku, Milome, Biki, Marku Poštaru, Mati, Frani, Romanu, Aeljku, Jošku, Mariji, Bilome, Ljubi, Brani, Milivoju, Bori, Jumi, Mladenu, Romeu, Smutnji i Bartulovićima, Bunjanima, djevojkama na info-pultu i svim ostalim Zagvožđanima i prijateljima Zagvozda koji su velik dio svojeg vremena, a i veliki dio sebe, dali i daju za naš projekt?! Kako objasniti rečenicu jednoga gledatelja Noći mjuzikla: “Pa nisam dosad ni znao da obožavam mjuzikl!”
Kako objasniti Ćunćinu rečenicu: “Sve dok buden moga nosit bar jedan plastični stolac, na me moreš računat?!” Zbog takvih rečenica i takvih ljudi ovaj festival traje i zbog toga je on ČUDO!
Kako Zahvaliti Ljubi i Brani, dvojici braće?! Dva instrumenta, a jedan glas i jedna velika duša. Velika ko Imotsko polje. Dva prijatelja naša. Poljičani a Zagvožđani. Ajde ti to razumi! Ali mi razumimo. Bez njih bi sve bilo drugačije. I ne tako dobro.
Kako objasniti novinarima, gostima i svima koji to pitaju da se ulaznice ne naplaćuju, da na festivalu nema nikakvih nagrada, da mjesto koje nema ni hotela ni motela na spavanje primi više od stotinu ljudi u jednoj noći, kako objasniti da se cijela logistika festivala svih ovih deset godina radi volonterski…?
Kako objasniti najpoznatiju ribarsku noć u Dalmaciji, bez kapi mora u blizini?! Pripremljenu sa srcem, srcem velikim i dubokim kao bunar.
Kako objasniti da je Zagvozd jedino mjesto na svijetu koje je glumcima posvetilo trg!? TRG GLUMACA! Rođo moj! I to kakav trg! Velik, kameni, osvjetljen, a na njemu spomenik. Da staneš pa gledaš.
Kako objasniti pojavu i redovite dolaske splitskih i drugih trendsetera i ljudi koji vole biti viđeni na važnim mjestima, u Zagvozd?! Kako objasniti svrstavanje Zagvozda, već dugi niz godina, među najvažnije kulturne i turističke destinacije u Hrvatskoj?!
Kako zahvaliti mojima Anti, Nedi, Marku, Vanji, Mihaeli, Marini, Nikolini i Zorani na svemu?! Od prvoga dana pa do danas! Ponosim se njima!
I na kraju, kako objasniti ponos koji osjetimo kad pred prepunim trgom u Zagvozdu igraju i velike ansambl-predstave, i monodrame, i koncerti, i off programi: Klupko, i Hamlet u Mrduši Donjoj, i Zijah Sokolović, i Pređo, i Gregurević, i Nosi nas rijeka, i Zovko, i Nemoćnik u pameti, i Hamlet, i Romeo i Julija, i Skupština, i Boris Dvornik, i Ribarske svađe… pa onda Lado, i Tamburaški orkestar HRT-a, i Tedi Spalato, i Nostalgija i Stefanovski i Boško Petrović i Los Caballeros i Divas i Cesarice, i Zvonko Bogdan, i Nina Badrić, i –ani, i Sandra…?!
Možda ne treba, ni opisivati ni objašnjavati, ni zahvaljivati, jer to smo učinili puno puta svih ovih godina. Jednostavno treba te lijepe trenutke pohraniti u neki mali škafetin u nama, gdje se čuvaju uspomene. I s tim uspomenama bit ćemo bolji ljudi. Svatko od nas koji je imao priliku biti dijelom događanja u Zagvozdu posljednjih deset godina nosi u sebi te trenutke, lijepe i posebne.
Stjepan Radić davno je rekao: “Kad si učinio sve što si dobra za svoj narod učiniti mogao, ispunio si samo svoju dužnost, i ne traži za to nikakvu posebnu nagradu.” Svi s ponosom ispunjavamo tu dužnost!
Čovjeku je, kako kažu, malo potrebno da bude sretan. A siguran sam da smo mi unijeli malo sreće u živote ljudi koji hrle na programe u Zagvozd. Kazalište samo po sebi to radi, a još kada se dogodi među ovim ljudima i u ovoj atmosferi, ono oplemenjuje ljude i čini ih boljima.
Naš prijatelj Darko Ćurdo sigurno sa zadovoljstvom odozgo gleda na nas tijekom ljetnih mjeseci i, skicirajući ugljenom neki nebeski reflektor, krilo od anđela ili pehar dopola napunjen vinom, u ruci nekog veselog sveca sklonog umjetnicima, uz Tinove stihove viče: “Živjeli!”
O susretima je do sada objavljeno više od 2 500 novinskih članaka i stotinjak radio i TV priloga. Glumci u Zagvozdu uvršteni su među deset najboljih i najoriginalnijih projekata jugoistočne Europe. Zagvozd je postao sinonim pozitivne energije i dobrog druženja.
I na kraju hvala Zagvozdu koji mi je uvijek, i na životnom i na umjetničkom putu, bio vječna inspiracija i utočište, zbog čega nikada nisam zaboravio rečenicu pokojnoga Stipe Šuškalova: “Što god radio u životu, nikad nemoj zaboravit odakle si poša.”
Vedran Mlikota
PROGRAM 2023
08.07.
Folklorni Ansabl “Kralj Tomislav”,
maorska kapa haka “ Te roopu Manutaki”,
vokalni kvartet “The Shades” – Auckland
Kia ora Hrvatska - Koncert
22.07.
Kazalište Moruzgva – Zagreb
Ivica Ivanišević & Marina Vujčić
Tvorničke postavke
Režija: Ksenija Marinković
Igraju: Ana Begić Tahiri, Amar Bukvić, Iva Jerković, Ivan Čuić
29.07.
Teatar EXIT – Zagreb
Jure Karas
Realisti
Režija: Matko Raguž
Igraju: Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Nikola Nedić,
Rok Juričić, Fabijan Komljenović
05.08.
Ari Artem – Split
Arijana Čulina
Disco Baba
Režija: Arijana Čulina
Igra: Arijana Čulina
12.08.
Gradsko kazalište mladih Split
Ivan Leo Lemo
Zakon Zagore
Režija: Ivan Leo Lemo
Igraju: Lidija Florijan, Ana Gruica Uglešić, Mia Vladović,
Nada Kovačević, Ivana Gudelj, Andrea Mladinić, Matija Grabić
Izložba
80 godina Slobodne Dalmacije
PROGRAM 2022
02.07.
Otvaranje izložbe fotografija Suzane Ajhner Starčević
Svečano otvaranje 25. Kazališnih susreta Glumci u Zagvozdu
Tanja Mravak
Jel' tako, Zorane?
Kazalište Moruzgva & Kazalište Marina Držića Dubrovnik
Redateljica: Tamara Damjanović
Igraju: Vedran Mlikota, Barbara Nola, Iva Kraljević, Petra Svrtan, Ivan Čuić
09.07.
Tisja Kljaković Braić
U malu je uša đava
HNK Split
Redatelj: Mario Kovač
Igraju: Andrea Mladinić, Nenad Srdelić, Snježana Sinovčić Šuškov, Zorana Kačić
Čatipović, Marjan Nejašmić Banić, Monika Vuco Carev, Tajana Jovanović, Trpimir
Jurkić, Arijana Čulina, Andrijana Vicković, Katarina Romac, Stipe Radoja, Goran
Marković, Filip Radoš, Vicko Bilandžić, Maro Drobnić, Ana Marija Veselčić,
Darijo Tvrdić
1607.
Ivana Vuković
Dijete našeg vremena
Playdrama, Split
Redateljica: Helena Petković
Igraju: Stipe Jelaska, Lovre Kondža, Petar Salečić, Luka Šatara
30.07.
Ilija Zovko
Ženici
Kazališna družina Ritam igre, Split
Redatelji: Pero Eranović i Ivan Baranović
Igraju: Pero Eranović, Ivan Baranović
06.08.
Zijah A. Sokolović
Glumac… je glumac… je glumac
13.08.
Večer sevdaha – koncert Amire Medunjanin
S Biokova pogledat' je lijepo
Zagvozd… tragom srca
Ante Gelo – gitara
Zvonimir Šestak – kontrabas
PROGRAM 2021
03.07.
Mladen Kerstner i Boris Svrtan
Gruntovčani
GSK Kerempuh, Zagreb
10.07.
Daniel Glattauer
Bračna terapija
Luda Kuća, Zagreb
16.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Sako leto ima nekaj novoga
17.07.
Ana Tonković Dolenčić
Majstori
Kazalište Moruzgva, Zagreb
Rugantino Teatar
Uvijek će nam ostati ljubav
24.07.
Miloš Radović
Planet Art
Boksačko srce
31.07.
Lutz Hubner
Adam Scena
Šund naš svagdašnji
07.08.
Robert Krajinović
Zajedno
14.08.
Ana Rucner, Matej Meštrović, Borna Šercar i Vedran Mlikota
PROGRAM 2020
04.07.
George Bernard Shaw/Ana Prolić
Lepurica
HNK Split
11.07.
Promocija knjige pjesama Okov, Ivice Šušića
Adam i ona
Adam Končić
18.07.
Kazalište Moruzgva, Zagreb i GSK Kerempuh, Zagreb
Cabaret preko veze
Ivan Leo Lemo
25.07.
Kazalište Marin Držić, Dubrovnik
Kate Kapuralica
Vlaho Stulli
PROGRAM 2019
30.06.
GD Gavella i HNK Šibenik
Kako je počeo rat na mom otoku
Vinko Brešan
06.07.
Luda Kuća, Zagreb
Đurologija
Branko Đurić Đuro
13.07.
Zijah A. Sokolović
Lijevo desno glumac
20.07.
Kerekeš Teatar, Varaždin
Pod hitno na hitnu
Ljubomir Kerekeš
03.08.
GSK Kerempuh
Ćiro
Antonio Gabelić/Tarik Filipović
10.08.
Kazalište Moruzgva, Zagreb/Ludens Tearar, Zagreb
Brodolomke
Ana Maras Harmander
27.07.
Zoran Predin i Damir Kukuruzović Django Group
Zoran pjeva arsena
PROGRAM 2018
30.06.
Dalibor Popovič
Ja Legoman
izložba
06.07.
Kerekeš Teatar, Varaždin
Pokopaj me nježno
Ljubomir Kerekeš
Željko Pervan
07.07.
Kerekeš Teatar, Varaždin
Oćeš nećeš doktor
Ljubomir Kerekeš
13.07.
Elisa Tomellini
Pijanistički vrhunci na Biokovu
Koncert
20.07.
Teatar Exit
Shakespeare na Exit
William Shakespeare
21.07.
Orkestar HRM-a i klapa Sv. Juraj
Da mi nije ove lipe pisme
koncert
14.07.
Izložba fotografija, promocija knjige Hrvoja Rupčića
Himalajski dnevnik i prezentacija ekspedicije Mera Peak 2017
Večer Vlaja na Himalaji
Stand up Comedy
28.07.
Kazalište Moruzgva
Otpisane
Renato Baretić
Sevdi Mustafa Band
Što bi sevdah bez nas dvoje
koncert
Klapa Vinčace, Novi Vinodolski
Naviru misli vrtidu spomen
koncert
Mia Begović
Sve što sam prešutjela
monodrama
Kazalište Zorin Dom, Karlovac
Važno je zvati se Ernest
Oscar Wilde
11.08.
10.08.
03.08.
29.07.
PROGRAM 2017
01.07.
GSK Kerempuh
Ustav republike Hrvatske
Ante Tomić/Rajko Grlić
08.07.
HNK Split
Buža
Živko Jeličić
izložbe
15.07.
GDK Gavella
Romanca o tri ljubavi
Antun Šoljan
16.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova LADO
Ispod duba stoljetnoga
koncert
22.07.
Damir Mihanović Čubi
Čubi comedy caffe
stand up
23.07.
Večer dalmatinskih klapa
Nostalgija, Cesarice, Pasika, Kampanel
Klapa sv. Juraj – HRM
Krauthaker, vino, boje
i oblici Zlatne doline i Naš Pređo
29.07.
Teatar Moruzgva, Zagreb
Kako život
Nina Mitrović
Miroslav Škoro
Mene zovu tambure
koncert
06.08.
05.08.
Zijah A. Sokolović
Demokracija
12.08.
Kazalište Zorin Dom, Karlovac
Kaos iza kulisa
Michael Frayn
PROGRAM 2016
02.07.
Stipe Božić
Himalaja Stipe Božića
izložba fotografija
08.07.
Akademija Dramske Umjetnosti
Kako nastaje kazališna predstava
09.07.
Istarsko Narodno Kazalište Pula
Rinimo ga naprid
Goran Prodan
16.07.
Ibrica Jusić
Od Shakespearea do sevdaha
koncert
22.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova LADO
Pjesme i plesovi Hrvatske
koncert
23.07.
Radojka Šverko
Ljubim te do bola
koncert
30.07.
Nacionalni ansambl narodnih plesova i pjesama Makedonije Tanec
Pjesme i plesovi Makedonije
koncert
Kerekeš Teatar, Varaždin
Ljubaf
Ljubomir Kerekeš
05.08.
06.08.
Zijah A. Sokolović
Međuigre
ZGK Komedija
Bljesak zlatnog zuba
Mate Matišić
Kazalište Virovitica
Nećeš razbojniče
Zoltan Egressy
12.08.
Gradsko Kazalište Zorin Dom, Karlovac
Karlstad Cabarett
13.08.
PROGRAM 2015
04.07.
Narodno Pozorište Sarajevo
Balkanski špijun u Sarajevu
Dušan Kovačević
10.07.
ZGK Komedija
Čisto ludilo
Paul Portner
11.07.
Folklorni ansambl Kralj Tomislav iz Aucklanda, klapa Samoana i grupa te Roopu Tarara o Aotearoa
Ujedinjeni u Hrvatskoj pjesmi
koncert
17.07.
Kerekesh Teatar, Varaždin
Krtice
Jan Kerekeš
18.07.
Ivica Šušić
Versi Hrvatski
promocija knjige pjesama
24.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Pjesme i plesovi Hrvatske
koncert
Planet Art, Zagreb
Ritina škola
Willy Russell
25.07.
Skulpture Ante Strinića
izložba
Teatar Rugantino, Zagreb
Život je čudo
Ivica Ivanišević
01.08.
Himalajci u Zagvozdu
Večer sa Stipom Božićem i Vikijem Grošeljem
07.08.
08.08.
Kazalište Zorin Dom, Karlovac
Čekaonica d.o.o.
Luigi Lunari
15.08.
Zijah A. Sokolović
Kobajagi donijela me roda
PROGRAM 2014
29.06.
Neno Mikulić - izložba
Ženit ću se i ja ove zime da
se mater ima svađat s kime
05.07.
Mustafa Šantić i Sevdi Mustafa Band
Ašik osta na te oči
koncert
11.07.
Planet Art, Zagreb
Stilske Vježbe
Raymond Queneau
12.07.
HNK Zadar/Kazališna družina Glumci u Zagvozdu
Istina
Florian Zeller
19.07.
Gradsko Kazalište Zorin Dom, Karlovac
Zlatne rukavice
26.07.
TANEC Ansambl narodnih plesova i pjesama Makedonije & LADO Ansambl
Pjesme i plesovi
koncert
Tereza Kesovija
Moja posljednja i prva ljubavi
koncert
02.08.
Hit Teatar, Zagreb
Vlaška posla
Matko Elezović
08.08.
Zijah A. Sokolović
Cabares Cabarei
09.08.
GSK Kerempuh, Zagreb
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
Ivo Brešan
PROGRAM 2013
29.06.
06.07.
Kazališna Udruga Talija, Šibenik
Bez dlake na jeziku
Mate Gulin i klapa More
13.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Pjesme i plesovi
koncert
19.07.
Teatar sjena, Karlovac
Slike s izložbe, Karneval životinja
20.07.
Planet Art, Zagreb
Tko je ovdje lud
D.R. Sanderson
Đani Stipaničev
Dalmacijo od kamena
koncert
26.07.
Teatar Gavran,Zagreb
Lutka
Miro Gavran
27.07.
GSK Kerempuh, Zagreb
Ne igraj na Engleze
Vladimir Đurđević
Glumačka Družina Histion
Moj slučaj
Vlado Gotovac
Klapska večer
Biokovski slavuji i gosti Kampanel i Ragusavecchia
koncert
Los Caballeros
Mariachi gala en Zagvozd
koncert
09.08.
03.08.
02.08.
10.08.
Teatar Exit
Ja, tata
Bjarni Haukur Thorsson
Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski
Glazba s Imotskog jezera
koncert
17.08.
PROGRAM 2012
30.06.
08.07.
Teatar Exit, Zagreb
Kako misliš mene nema
Ivica Boban
14.07.
HNK Varaždin
Ufuraj se i pukni
Ljubomir Kerekeš
15.07.
Miroslav Škoro, Dražen Zečić i Jole
Koncert za blagdan Gospe Karmelske
20.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Pjesme i plesovi
Koncert
Glumačka Družina Histrion, Zagreb
Mjehur od sapunice
Ivan Goran Vitez
21.07.
Kazališna Družina Glumci u Zagvozdu
Profesionalac
Dušan Kovačević
28.07.
HNK Šibenik
Pir Malograđana
Bertolt Brecht
Večer dalmatinskih klapa
Kampanel, Adrion i Biokovski slavuji
koncert
Kazališna Družina Gemišt, Zagreb
Remetinec remetinec
koncert
Teatar Knap, Zagreb
Amateri
Borivoj Radaković
18.08.
11.08.
04.08.
PROGRAM 2011
02.07.
09.07.
Gradsko Kazalište mladih, Split
Pitur
Donald Churchill
16.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
LADO
koncert
22.07.
HNK Mostar
Romanca o tri ljubavi
Antun Šoljan
F.A. Kralj Tomislav Auckland NZ, The Ihi Connections – Maori Kapa – Haka Group,
Christian Malietoa Brown, Party band Kužiš stari moj - Koncert
Tarara u Zagvozdu
30.07.
GSK Kerempuh
Čudo u Poskokovoj Dragi
Ante Tomić
Željko konigsknecht
Aplauz žalosnom varalici
koncert
Klapska večer
Klape Kampanel i Biokovski slavuji
13.08.
06.08.
PROGRAM 2010
03.07.
10.07.
HNK Zadar
Nije bila peta bila je deveta
Aldo Nicolai-Mirko Šatalić
17.07.
Teatar Grdelin
Bog žurim, nazovi ili replika stoljeću
Ivica Mijačika
22.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
LADO
Koncert
Nostalgija, Kampanel i Ardura
Večer dalmatinskih klapa
Koncert
Šibensko Kazalište
Škrtičina
Marijana Nola
HNK Varaždin
Debitanti
Ljubomir Kerekeš
31.07.
08.08.
14.08.
ZGK Komedija, Zagreb
Koncert
Komedija Gala
Glumačka Družina Histrion
Djeca sa CNN-a
Amir Bukvić
24.07.
PROGRAM 2009
04.07.
11.07.
Teatar Moruzgva
Gola u kavezu
Olja Runjić
12.07.
Gradsko kazalište mladih, Split
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
Ivo Brešan
17.07.
Tamburaški orkestar HRT-a
Sanja Toth, Blanka Došen i Štef Jeršek
Koncert
Nostalgija, Intrade i Kampanel
Večer dalmatinskih klapa
Koncert
KD Glumci u Zagvozdu
Cinco i Marinko
Mate Matišić
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
LADO
Koncert
21.07.
24.07.
25.07.
Izložba slika
Šime Martinis
Fotosofi u Zagvozdu
Izložba fotografija polaznika
seminara Damira Hoyke
26.07.
Sjećanje na Darka Ćurdu
ZGK Komedija
Svečana večera u pogrebnom poduzeću
Ivo Brešan
Francuska
L orchestria d harmonie de Roye
koncert
19.07.
Večer na guvnu
01.08.
07.08.
Od E do Z
Non Stop Produkcija
Enis Bešlagić/Zlatan Zuhrić
Mate Matišić
Legenda o svetom Muhli
GD Histrion, Zagreb
14.08.
Arsen i njegovi
Arsen Dedić i gosti
Koncert
08.08.
16.08.
Marijana Nola
Fantazija
Šibensko kazalište
Stand up
Glavom kroz zid
Siniša Ružić
PROGRAM 2007
30.06.
06.06.
Kazališna družina Anima 5, Imotski
Hasanaginica
Milan Ogrizović
07.07.
HNK Osijek
Kurve
Feđa Šehović
13.07.
Ervin Baučić, Danijela Pintarić i Mješoviti komorni zbor Kralj Slavac Omiš
Tamburaški orkestar HRT-a
Koncert
Anđeli pakla
Šibensko Kazalište
Ante Tomić/ Ivica Ivanišević
Đani Stipaničev
Đani u Zagvozdu
koncert
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Pjesme i plesovi
Koncert
16.07.
21.07.
27.07.
ZGK Komedija, Zagreb
Noć mjuzikla u Zagvozdu
Zijah A. Sokolović
Cabares Cabarei
15.07.
29.07.
03.08.
Grad
Centar za kulturu i film August Cesarec, Zagreb
Siniša Glavašević
Joško Banov, Enes Kišević, Špiro Guberina, Frane Perišin, Vedran Mlikota
Večer Jakše Fiamenga u Zagvozdu
Klapa Luka Rijeka, Luka Ploče, Kumpanji Korčula, Maslina Šibenik, Dean Dvornik, Zorica Kondža
05.08.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb
Ivana Brlić Mažuranić
04.08.
10.08.
koncert
Gian Francesco Malipiero
Orchestra Filharmonia veneta
Ladislav Prežigalo
Kako da ti snenoj kažem zbogom
Kazališna družina Dijalog, Zagreb
11.08.
HNK Varaždin
Dimnjačar
Mirko Kelek/ Ljubomir Kerekeš
19.08.
GD Histrion, Zagreb
Jean Anouilh
Zagrebački orkestar
PROGRAM 2006
01.07.
Vid Balog
06.06.
Teatar Gavran
Zabranjeno smijanje
Miro Gavran
08.07.
HNK Split
Francuzica
Ilija Zovko
14.07.
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Pjesme i plesovi
Koncert
Medvjed
Zijah A. Sokolović & Kvartet Lolita Ljubljana
Anton Pavlovič Čehov
Šibensko Kazalište
Petar Miloš
Rodijaci
Tedi Spalato i zbor KUD-a Salona
Lipote gladan jubavi žedan
Koncert
16.07.
22.07.
28.07.
Vinski dramolet
ZGK Komedija, Zagreb
Cigle svete Elizabete
Tamburaški orkestar HRT-a, Sandra Bagarić,
Đani Stipaničev i Voljen Grbac
Večer serenada
15.07.
Davor Štambuk
04.08.
11.08.
Komedija od Raskota
Tejotar U hlod, Starigrad
Nepoznati autor
Ivica Ivanišević
Sa će Božo svaki čas
Teatar Rugantino, Zagreb
Izložba karikatura
13.08.
Mikeški Kabare 3
Kazalište Virovitica
Mijo Pavelko/Draško Zidar
Academia Cravatica
Imoćani u kravatama s početka 20. stoljeća
12.08.
18.08.
stand up
Božanstvena Komedija
Željko Pervan
Nick Hall
Sretno rastavljeni
Teatar Grabancijaš, Zagreb
19.08.
Kazalište Joza Ivakić, Vinkovci
Soboslikar
Donald Churchill
izložba
koncert
Nina u Zagvozdu
23.07.
Nina Badrić
koncert
Mate Matišić i Marjan Krajina band
29.07.
Ladislav Prežigalo
Drugi libar Marka Uvodića Splićanina
05.08.
Gradsko kazalište mladih Split
PROGRAM 2005
02.07.
Arijana Čulina
09.07.
HNK Zagreb
Jacques i njegov gospodar
Milan Kundera
10.07.
Zijah A. Sokolović
Kobajagi donijela me roda
15.07.
Tamburaški orkestar HRT-a
Koncert
The wonderfull world of dance in Montanense
Plesni koncert športskog plesnog kluba Briljantin Makarska
Koncert
GD Histrion
Hercegovci za volanom
Miro Gavran
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
Pjesme i plesovi
Koncert
17.07.
23.07.
24.07.
Portreti brodova
HNK Split
Splitska Kvatrologija
16.07.
Igor Hajdarhodžić
30.07.
07.08.
Gastarbajterski badnjak
Šibensko Kazalište
Mate Matišić
Georges Faydeau
Biž ća ne motaj se gola
Gradsko kazalište mladih, Split
izložba
13.08.
Skupština
HNK Varaždin
Ljubomir Kerekeš
12.08.
14.08.
koncert
Doći ću ti ko u staroj pesmi
Zvonko Bogdan i Tamburaški orkestar Jerryja Grčevića
Teatar Grabancijaš
Tatarski biftek
Teatar Grabancijaš
21.08.
GD Histrion, Zagreb
Fritz i pjevačica
Tahir Mujičić Boris Senker Zoran Juranić
Na rubu pameti
06.08.
Miroslav Krleža/ Dragan Despot
Vidim
izložba fotografija
Mateja Šabić
Zagvoška noć
Miroslav Škoro
koncert
PROGRAM 2004
02.07.
Elvis Bošnjak
03.07.
ZGK Komedija
Svoga tela gospodar
Slavko Kolar
09.07.
Zijah A. Sokolović
Glumac je glumac je glumac….
10.07.
Percussion show
Stick Control ( Slovenija )
Koncert
Kazalište Virovitica
Mikeški Kabare
Mijo Pavelko/Draško Zidar
Nezavisna produkcija, Zagreb
Povijest moje gluposti
Željko Vukmirica
17.07.
23.07.
24.07.
Grafike
HNK Split
Nosi nas rijeka
16.07.
Darko Ćurdo
01.08.
07.08.
Večer Jazza
Boško Petrović
koncert
Makedonski čarobnjaci u Zagvozdu
Vlatko Stefanovski & Miroslav Tadić
izložba
13.08.
Glasovita brijačnica kod Trimalhiona
MHT Kiklop
Ranko Marinković
08.08.
14.08.
Sergej Mioč
Missuniverzal
Šibensko Kazalište
Raymond Queneau
Stilske vježbe
Teatar &TD, Zagreb
20.08.
Los Caballeros
Fiesta Mexicana
koncert
Kokoš
06.08.
HNK Varaždin
Izložba
Studenti Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg
Teštamenat
Pero Budak
HNK Osijek
Cesarice kod Hasanaginice
koncert
Klapa Cesarice
Nikolaj Vladimirovič Koljada
August Šenoa/Nino Škrabe
Ljubica
22.08.
GD Histrion, Zagreb
PROGRAM 2003
28.06.
Ivan Kušan
05.07.
GK Gavella
Ribarske svađe
Carlo Goldoni
12.07.
Miljenko Smoje/Boris Dvornik
Ja i moj mali kumpanjo
13.07.
Klapa Nostalgija
Koncert
Divas live
koncert
Teatar Epilog, Zagreb
Fritzspiel
Boris Senker
19.07.
25.07.
27.07.
Bilo lani u Zagvozdu
ZGK Komedija
Čaruga
18.07.
Ivo Čagalj
03.08.
09.08.
Novi Nosferatu
Kazališna radionica Gustl, Zagreb
Ivan Kušan
Lažna barunica
GD Histrion, Zagreb
Izložba
16.08.
Bogi Ivač
HNK Varaždin
Srednjovjekovne francuske farse
10.08.
17.08.
Milan Grgić
Probudi se Kato
HNK Mostar
Tomislav Zajec
Štorija o kapetanu
Šibensko Kazalište
23.08.
GD Histrion
Romeo i Julija
William Shakespeare
Noćas ću…..
04.08.
Teatar Pinklec
E, moj Pinokio
Dražen Ferenčina
Kazalište Virovitica
Vrijeme je za komediju
Miro Gavran
Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
Adam Končić/ Duško Zubalj
Arheološka baština Zagvozd
Izložba
Ljubomir Gudelj Velaga
Eko bedem
Izložba
Petar Buljubašić Shema
20.07.
Ibrica Jusić
koncert
U svakom slučaju te volim
HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka
26.07..
Angelo Beolco Ruzzante
Mušica
Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO
01.08.
Pjesme i plesovi
Koncert
Feđa Šehović
PROGRAM 2002
29.06.
Pero Budak
05.07.
HNK Zagreb
Što je muškarac bez brkova
Ante Tomić
15.07.
Kazalište Virovitica i Istarsko narodno kazalište Pula
Ukroćena goropadnica
19.07.
Kazališni sat
Jasen Boko
Šibensko Kazalište
Budala na određeno vrijeme
Petar Miloš
26.07.
27.07.
02.08.
Velikani Hrvatskog Glumišta
ZGK Komedija
Klupko
20.07.
Zlatko Kauzlarić Atač
08.08.
16.08.
Anja Šovagović Despot & Hot Club Zagreb
Matko Elezović/Željko Konigsknecht
Profesore dajte dva
SK Kerempuh
Izložba
17.08.
Moskva Petuški
Kazališna Družina Bastien, Zagreb
Venedikt Jerofejev
Koncert
18.08.
GD Histrion
Zagreb, kak Zagreb
Željko Senečić
Romanca o tri ljubavi
10.08.
Kazalište Zorin Dom, Karlovac
Otvarač za konzerve
Victor Lanoux
Teatar Epilog, Zagreb
Oprosti Stipe
Ilija Zovko
HNK Split
Antun Šoljan
HNK Varaždin
03.08.
Povratak ratnika
Ljubomir Kerekeš
William Shakespeare
Gradsko Kazalište Mladih, Split
Homer/Gustl
Odiseja 2001
Kazališna radionica Gustl, Zagreb
PROGRAM 2001
29.06.
Vanča Kljaković
07.07.
Nezavisna produkcia, Split
E, moj čovik
Frane Jurić/Petar Miloš
14.07.
Nezavisna produkcija, Zagreb
Đuka Begović
15.07.
Nemoćnik u pameti
J.B.P.Moliere
Teatar Grdelin, Zagreb
Poletija grdelin iz žuja
Ivica Mijačika
22.07.
24.07.
04.08.
Gradsko Kazalište Mladih, Split
Teštamenat
16.07.
08.08.
Mirko Kelek/Ljubomir Kerekeš
Dimnjačar
HNK Varaždin
12.08.
Trinaest prozora
Kazalište Virovitica
Anton Pavlovič Čehov
18.08.
GD Histrion, Zagreb
Hamlet
William Shakespeare
Robi K
Viktor Ivančić
Teatar Brod, Zagreb
Dražen Zečić
Koncert
Ivan Kozarac
ZGK Komedija
Joško Božanić
U sjeni Green Hilla
Teatar Rugantino, Zagreb
PROGRAM 2000
21.06.
Ivo Brešan
02.07.
Šank naš svagdašnji
Edo Vujić
08.07.
Gradsko kazalište mladih, Split
Mali libar Marka Uvodića
12.07.
Zagrebački gitaristički kvartet
Koncert
Teatar Lapsus, Zagreb
Decameron
Giovanni Boccaccio
28.07.
04.08.
12.08.
SK Kerempuh, Zagreb
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
19.08.
Ja predsjednik
Đuro Utješanović
Noć bogova
Miro Gavran
Teatar Epilog, Zagreb
Aldo Nicolai
Bižmo ća
Teatar Vitra. Split
PROGRAM 1999
25.06.
A.G. Matoš
02.07.
Ivica Percl
30 godina Starog Pjera
Koncert
09.07.
Teatar Epilog, Zagreb, Zagreb
Traži se novi suprug
14.07.
Ubojstvo u katedraliti
Thomas Stearns Eliot
Teatar 101, Zagreb
Tko je tko u Hrvatskoj
Branislav Glumac
17.07.
24.07.
01.08.
Kazališna radionica Gustl, Zagreb
Gustlsalon
07.08.
Dubravko Mihanović
Bijelo
HNK Split
Munchausen
Gottfried August Burger
Kazališna produkcija Movens
Miro Gavran
GD Histrion
Nenad Stazić
Pljuska
SK Kerempuh
PROGRAM 1998
18.07.
Georges Feydeau
31.07.
Teatar Rugantino, Zagreb
Bit će sve u redu
Miro Gavran
09.08.
GD Histrion, Zagreb
Krležijada
14.08.
Preobraženja
A.B. Šimić
Tin Ujević/Darko Ćurdo
Nespravan na problem
18.08.
23.08.
Teatar Lapsus, Zagreb
A sad, spavajte
Zaboravi Hollywood
Miro Gavran
Teatar Epilog, Zagreb
Miroslav Krleža
Teatar Move, Zagreb
O ZAGVOZDU
Zagvozd
Ime mu doletjelo s mora. Jedno vrijeme sjedilo među orlima i gavranima, na bijakovskoj stijeni, pa sletjelo u prostrano Zabiokovlje, raširilo krila: od Orljače do Milića gradine, od Sridnje gore do Gologa brda. Pod krilima pet sela: Rastovac, Rašac, Sridnje selo, Dobro selo, Bunje. I jedan seoski gradić: Butige. Imenom i položajem, najveće i najljepše gorsko selo: imotsko i bijakovsko. Nigdje se Bijakova nije tako uzdigla i rastvorila kao nad Zagvozdom. Ona je ovdje planina-žena, Velika majka Sredozemlja, a on njezin prvorođeni, starohrvatski sin. Rodila ga dok je još bila starohrvatski gvozd.
Sva su bijakovska sela, imotska i primorska, pri Bijakovi ili pod Bijakovom, samo je Zagvozd u Bijakovi. Ni nad jednim nije tako materinski stala. Ima Zagvozd mlađu sestru, s druge strane gore, Podgoru. Rodila je Bijakova kad je postala gorom. Jugozapadna je zagvoška granica usječena u nebo, zategnuta između bijakovskih vrhova. Zategli je vjetri, usjekli gromovi. Sveti je Ilija najviši zagvoški vrh (1642 m) i najstariji zagvoški svetac. Na svojoj kapelici, na svom vrhu, iskušavao gromove: prosipao je u pijesak.
U gvozdu bio još jedan Zagvozd. Pod bijakovskim vrhovima, rascvalim zvijezdama i gromovima, Zagvožđani provodili lirski dio života, lirski dio godine: napasajući stada, strigući, muzući, sireći. Kad bi presušili bunari (nikada nisu presušivala njihova imena: Radinovac, Prižmerac, Ržišća, Dobri dol, Pišćet, Jelovac, Kaoca), mladići se spuštali u
ledenice, iz planinske utrobe izvlačili stoljetni led. Iz dubokih bijakovskih dolaca, u snopima, iznosili raž. Na travnatim visinama sretali mlade primorke, pred ledenicama vile. Hodajući nebeskom crtom, nadnosili se nad sredozemlje i napajali daljinom i modrinom, otocima i oblacima.
Ne računajući Crljeno jezero, koje svojim dnom dodiruje more, Rastovac je sámo- dno Imote: gornji na 250, donji na 150 metara nadmorske visine. Neki hoće da su se doci u Lončarovoj dubravi spustili na svega 15 metara nad more. Kad bi se u Lončarovu docu iskopao petnaest metara dubok bunar, možda bi na nj u Imotu progledalo more.
Dok ostala Imota, pa i sam visoki Zagvozd, more i sredozemlje ćuti s neretve, rastovac se na njemu grije preko dubaca i cetine. Grije ga sama planina, koja je između Rastovca i Basta tek tri kilometra tanka.
Slivanjci opsjednuti traženjem i otvaranjem podzemne rijeke, Rastovčani i svi Zagvožđani probijanjem prolaza i prozora do mora. Vele da za suvremene strojeve i njihove davne želje tri kilometra bijakovske stijene nisu nikakva prepreka. Prolaz i prozor postoje već tisućama godina. Zar dokaz nisu dječak, ovan, jarac i vol, koji upadoše u rastovačku jamu, isplivaše na Vrulju? Zar dokazi ne rastu, cvjetaju i rađaju iz tisuću panja rastovačkih maslina?
O ZAGVOZDU
Zagvozd
Ime mu doletjelo s mora. Jedno vrijeme sjedilo među orlima i gavranima, na bijakovskoj stijeni, pa sletjelo u prostrano Zabiokovlje, raširilo krila: od Orljače do Milića gradine, od Sridnje gore do Gologa brda. Pod krilima pet sela: Rastovac, Rašac, Sridnje selo, Dobro selo, Bunje. I jedan seoski gradić: Butige. Imenom i položajem, najveće i najljepše gorsko selo: imotsko i bijakovsko. Nigdje se Bijakova nije tako uzdigla i rastvorila kao nad Zagvozdom. Ona je ovdje planina-žena, Velika majka Sredozemlja, a on njezin prvorođeni, starohrvatski sin. Rodila ga dok je još bila starohrvatski gvozd.
Sva su bijakovska sela, imotska i primorska, pri Bijakovi ili pod Bijakovom, samo je Zagvozd u Bijakovi. Ni nad jednim nije tako materinski stala. Ima Zagvozd mlađu sestru, s druge strane gore, Podgoru. Rodila je Bijakova kad je postala gorom. Jugozapadna je zagvoška granica usječena u nebo, zategnuta između bijakovskih vrhova. Zategli je vjetri, usjekli gromovi. Sveti je Ilija najviši zagvoški vrh (1642 m) i najstariji zagvoški svetac. Na svojoj kapelici, na svom vrhu, iskušavao gromove: prosipao je u pijesak.
U gvozdu bio još jedan Zagvozd. Pod bijakovskim vrhovima, rascvalim zvijezdama i gromovima, Zagvožđani provodili lirski dio života, lirski dio godine: napasajući stada, strigući, muzući, sireći. Kad bi presušili bunari (nikada nisu presušivala njihova imena: Radinovac, Prižmerac, Ržišća, Dobri dol, Pišćet, Jelovac, Kaoca), mladići se spuštali u
ledenice, iz planinske utrobe izvlačili stoljetni led. Iz dubokih bijakovskih dolaca, u snopima, iznosili raž. Na travnatim visinama sretali mlade primorke, pred ledenicama vile. Hodajući nebeskom crtom, nadnosili se nad sredozemlje i napajali daljinom i modrinom, otocima i oblacima.
Ne računajući Crljeno jezero, koje svojim dnom dodiruje more, Rastovac je sámo- dno Imote: gornji na 250, donji na 150 metara nadmorske visine. Neki hoće da su se doci u Lončarovoj dubravi spustili na svega 15 metara nad more. Kad bi se u Lončarovu docu iskopao petnaest metara dubok bunar, možda bi na nj u Imotu progledalo more.
Dok ostala Imota, pa i sam visoki Zagvozd, more i sredozemlje ćuti s neretve, rastovac se na njemu grije preko dubaca i cetine. Grije ga sama planina, koja je između Rastovca i Basta tek tri kilometra tanka.
Slivanjci opsjednuti traženjem i otvaranjem podzemne rijeke, Rastovčani i svi Zagvožđani probijanjem prolaza i prozora do mora. Vele da za suvremene strojeve i njihove davne želje tri kilometra bijakovske stijene nisu nikakva prepreka. Prolaz i prozor postoje već tisućama godina. Zar dokaz nisu dječak, ovan, jarac i vol, koji upadoše u rastovačku jamu, isplivaše na Vrulju? Zar dokazi ne rastu, cvjetaju i rađaju iz tisuću panja rastovačkih maslina?
Mora da u Rastovcu ima prozor u gori. Kroz koji more gleda u Rastovac, kroz koji Rastovčani gledaju more. Špilja-školjka na koju se slušaju. Jer da se ne vide i ne čuju, zar bi u Rastovcu onako rasle i rađale masline? Zar bi toliko mora i ulja bilo u očima rastovačkih i zagvoških cura?
Vele da je rastovačko ulje melemno: živi tekući melem, i da se može livati u otvorene rane. Zadnji rastovački mlin čuva, kraj svojih nogu drži Gospa od zdravlja. Ulje svjetlilo pred Gospinom prilikom, na siniji, u zelju. Iz zdjele, zlatnozeleno, obasjavalo nad zdjelu nagnuta lica. Zlatnozelena uljna slika digla se nad Rastovac, nad Bijakovu, i upisala među zvijezde. A lica se prosula u zemlju, iz ruku ispale žlice. Bukove, iz Bijakove.
Zagvoške grčko-ilirske kacige bile nalivene rastovačkim uljem. U rastovačko ulje potopljena dva mača i tri koplja.
Branimir Bulić, veterinar sreza Imotskoga, 17. veljače 1928. piše don Frani Buliću, direktoru arheološkoga muzeja u Splitu: “Danas sam Vam poslao po šefu državne Bakt. stanice u splitu Gosp. dr. Škariću dvije kacige i dva štitića za ruke (ne znam iz kojega vijeka) koje je našao dne 5. ovog mjeseca. Stjepan Dedić Matin iz Zagvozda prekopavajući zemljište Gradac u Zagvozdu pod Biokovom niže stapina duba. Dedić je našao još i dva mača i tri koplja…”
Na istom Gradcu stećak, na stećku iskresana jabuka. Narod ga zove: Stećak-jabuka.
Nad srednjovjekovnim Zagvozdom, na Golubinčini, biljeg-Vukov greb, bogato ukrašen stećak-sljemenjak. Nigdje gušće mjesečine od one što se niza nj slijevala. Vuku, u greb.
Ime mu doletjelo iz staroga vijeka. Zagvozd prvi put spomenut 533. godine na crkvenom saboru u Solinu. Zvao se kao i sada, samo latinski: Montanense. U Zagvozdu se govorilo latinski, u Bijakovi, na stajama, kod koza – ilirski. Po dolasku Hrvata: u hiži i u gvozdu hrvatski, u crikvi staroslavenski. Zagvozd zauvijek ostao vjeran hrvatskome biskupu, onom što je visoko nad Split podigao brončani prst.
Hrvatski glagoljao, pisao glagoljicom. Zagvoški popi glagoljaši rabili svatri hrvatska pisma: glagoljicu, latinicu i ćirilicu.
U Zagvozdu prutale čuvene glagoljaške loze. Don Jozip Petrović Pipličić 1799. piše makarskom biskupu Blaškoviću: “…Nego ovo govorim: dvista godinah ima da od moje kuće nije redovnik pomanjka; i vazda su bili težaci isukarstova vinograda…”
Pipličina loza rasla pod Orljačom, u zavjetrini i pitomini, uzvijala se uz Orljaču, o kapelu svetoga Mihovila vješala grozde.
Po prostranom Zagvozdu loze, kostele, murve. Junački Tomičići, brojni Čaglji, plemeniti Bartulovići, mudri Krište. Alagići na Kičeru, na pećini. Pećina pretpovijesna nastamba. U njoj čele i Čelani. usred sela višestoljetna kostela. Pod njom hladuje i skladuje cijelo selo. Čelani kovači i pčelari. Mačeve kalili u tri bunara, što su i danas britki i bistri. Prekovali se u Suliće, Mušure, Stape. Bartulovići starohrvatski plemići. Bijakovski stočari. Andrija Bartulović bio zamjenik Martina Pavlovića Zažapca, zapovjednika sve zemlje između Cetine i Neretve. Strijeljaše ga Francuzi 1810. u Šibeniku, na poljani. Pomorac Frane Bartulović zavjetova se u oluji darovati zlatan lanac svojoj zagvoškoj Gospi. U Zagvozd donese prvu hrvatsku zastavu. U nju umotan ode na onaj svijet. U obitelji Tome Bartulovića čuva se njegova mornarska matrikula. Najstariji, najviši i najzeleniji Zagvožđanin: Stapin dub.
Kad je sva Imota, osim Vrdola, imala samo jednu, Stipanjsku u Gorici, Zagvozd imao tri crkve. Tri kamene arke vezane za tvrdu bijakovsku stinu: Veliku Gospu, Sveti Križ i Sve Svete. Svetri podignute, “ukrašene svim uresima, zvonima i raznim slikama, što je kupljeno za veliku svotu novaca,” u prvoj polovici sedamnaestog stoljeća, u nevjerojatno kratku vremenu od svega tridesetak godina.
Tko Zagvozdu dade tolike dukate: za zidanje, slike i zvona, mita i dozvole? Samo za jednu kaznu platiše 1.500 dukata! Ali zato makarski biskup Nikola Bijanković 1715. godine s ponosom piše u Rim: “Ovo je selo jedinstveno i neobično i po tome što jedino u Otomanskom Carstvu ima tri crkve.” Velika Gospa sagrađena je prije 1630. godine. Od žestaca kamena, u žestici drači. Po dozvolu Stipan Tomičić putovao u carigrad. Pred glavnim oltarom grob đakona Petra Milića, dvadesetogodišnjega mladića, koji pogibe na dobrinču, u borbi s Turcima. Za njegovu sasječenu mladost, svake godine pri kraju travnja, tri dana pred crkvom cvate perunika. U crkvi dva Rakina oltara. U zvoniku na preslicu dva zvona. Zvono zvano Sveti Ivan, izliveno 1720., najstarije u Imoti.
Turci s župske crkve u Zagvozdu 1686. godine “skinuli zvona i bacili u jedan ponor, gdje bi i sada morala biti.” Zvone u donjoj, vilinskoj Imoti. U Svetom Križu najstarija imotska slika, oltarna pala iz šesnaestoga stoljeća. Ne zna joj se slikar, zna njegov slikarski dar. Ukus rastovačkih kozara, lozara i maslinara i njihovih glagoljaških duhovnih pastira. Svi Sveti, najmanja i najmlađa zagvoška arka, sagrađena među stećcima, na prastarom svetom mistu, s kojega se najbolje vidi Bijakova, hrvatskom ćirilicom kazuje svoj početak:
Mi fra Pava Posilović iz
Glamoča biskup skradinski
posveti carkvu i otar ovi
na poštenie svih svetih
i posvetilišta postavi svetih
mučenikah kako e u otaru
upisano na 1644. sična na 20.
“Natpis sadržajem, pismom, jezikom, stilom i punim datiranjem jest najopširniji, najljepši i najznačajniji hrvatski natpis u Zabiokovlju, koji ima i šire kulturno i nacionalno značenje “- veli dr. fra Karlo Jurišić, pred kojim se natpis ispovjedio.
Crkvica Svih Svetih, u sjeni stoljetnih čempresa i vitkih zvonika nove zagvoške katedrale, ne gubi svoj sjaj. Sjaj stare svetinje i staroga srebra.
Kapela Svetoga Mihovila na Orljači obnovljena 1899. Gradili je Tomičići, Kurtovići, Piplice, Buljubašići. Bariša se Piplica zavjetovao na Orljaču na leđima iznijeti vas kamen. Kad se zameću gradonosni oblaci, Sveti Mihovil iz Krnja poteže mač: brani Dobrinče, Zagvozd, Grabovac, Medov Dolac.
Velikoga rata od Kandije (1645. – 1669.) razligala se brda i doline, ponajviše, dakako, tvrda Bijakova, od pivanja i popivanja zagvoških junaka. Pred njima bitke i pjesme začinjao Juras Veić, čiji se mač šćavon još čuva u Franjevačkom samostanu u Imotskomu. Uspomenu na Jurasa čuva zidina Jurasovina kod Dedića kućâ u Rastovcu. A uspomenu na fra Pavla Šilobadovića, kroničara istoga rata i prvog imotskog pisca, čuva brdo Šilobad iznad Kurtovićâ.
Senj je kameni, Zadar pleteni, Split pribili, Zagvozd vilinski. Vilinskim ga nazivlju i dva primorska pjesnika, Kačić u osamnaestom i Kaer u devetnaestom stoljeću. Tko je jednom s osamnaest, s devetnaest godina gledao zagvoške djevojke kako se kod Svih Svetih, o Svisvetim, kad zriju kostele, skupljaju pod kostelama, a zjenice im crnje i krupnije od kostela, taj za cio život zapamti zašto je Zagvozd nazvan vilinskim.
Pjesnik, povjesnik, etnolog, estet, don Petar Kaer jedanaest je godina bio svećenik u Imoti: od 1871. do 1876. u Krstaticama, od 1876. do 1882. u Zagvozdu. Među mnogima, tu ga posjeti pjesnik fra Ivan Despot: “Kroz razgovor stigosmo popodne u Zagvozd i odsjedosmo kod našega dičnoga Kaera. – Lijepo se taj čovo drži. U Zagvozdu naći gospodski uređenu kuću, u ljutoj nevolji naći gospodskih kanapeja, izmreškanijeh zavjesa, prostrtijeh sagova, zlatnih ogledala, pa krasnih veduta, pa što je štogod, velebogatu knjižnicu – to te veseli, to te preporađa.
Prima nas najsrdačnije. Objedujemo i pospavamo… Smrklo se i evo nas u rasvietljenoj dvorani. Hoće domaćin goste da zabavlja. – Vadi iz ormara breme išaranih karata. Kad evo iz druge iznosi flaut! Flaut u Zagvozdu! Flaut! Stao da cijuka Mazurka La rosa, pa drugu Una lagrima, pa treću, četvrtu i nije loše, vjeruj ti meni…” (Fra Ivan Despot: Put na Biokovo, 1879.)
Nisu u Zagvozdu samo zavijali vuci i rasla žestica drača. U drači, u veljači, cvala i mirisala ljubica. U devetnaestom stoljeću, o kalandori, među vučjim urlicima čula se flauta don Petra Kaera.
Post scriptum
Pisac ovih redova jednu je godinu svoga života (reklo bi se: najljepšu, dvadeset i prvu) bio Zagvoždjak, u Zagvozdu. Jesen i zimu uho prislanjao uz Bijakovu, slušao more. Proljeće i ljeto zaglédao se u plitvine i bunare i u djevojačke oči. Udisao kadulju i peruniku, pisao pjesme. Modra sjena velike sredozemne planine pala je u Zagvozdu u njegovu pjesmu i krv. Osjenila ga. Ruku prebacio preko planine, pa je kroz cio život i kroz sve svoje knjige prošao držeći se Bijakove. Napajajući se Zagvozdom. Čudotvornom vodom iz zagovoških bunara na kojima je mitska i poetska Asanaginica umivala lice i češljala kose, Asanaga pojio svoje junačke konje. Nad bunarima, ispod crkve Svih Svetih, stajala njegova kula. Ispod kule prošli svati imotskog kadije: odraz im zauvijek ostao u bunarskoj vodi.
Dok ti pišeš ovaj post scriptum svom desetogodišnjem tekstu, orijaški strojevi, bageri i buldožeri, ispod sridnje gore, od Bartulovića do Šuvarovih kuća i dalje, preko Milićâ i Radićâ, Župe i Rašćana, pišu post scriptum tisućugodišnjem Zagvozdu, vrdolu i Zabiokovlju. Blistavom autocestom spajaju Zagvozd i Zagreb. Preko Zagvozda hrvatsko srce i dušu, Zagreb i Dubrovnik. Zagvozd i Zagreb prvi put se sastadoše 1636. godine u izvješću što ga Svetoj Stolici posla makarski biskup Bartul Kačić. Kad biskup, greškom ili u vidovitu nadahnuću, Zagvozd nazva Zagrebom.
U naše dane, Zagreb i Zagvozd sastaju se svakoga srpnja i kolovoza, na kazališnoj smotri Glumci u Zagvozdu. Zagreb Zagvozdu i cijeloj Imoti pokaže i podari scensko bogatstvo glavnoga grada, Zagvozd Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj uzvrati bogatstvom srca i uma.
Za godinu-dvije-tri, dogodit će se još jedno čudo. Pred Zagvozdom će se otvoriti planina. Iz primorja u Zagvozd stoljećima izlazile primorke: smokve, masline, djevojke. Sad će izaći more. More u Zagvozd, Zagvozd k moru. Neće više preko Bijakove, nego kroz Bijakovu. Ispod Svetog Ilije, kroz tunel koji će nositi Ilijino ime. Na koji će Zagvozd progledati na more. Za jesenskih jugovina more izvoditi u Imotu. Postati uzmorskim mjestom.
Petar Gudelj
O UDRUZI
Naša kazališna kuća
Negdje u rano proljeće 1998. godine, sjećam se kao da je bilo jučer, na vratima moje kuće pojavio se naš zagrebački Zagvožđan glumac Vedran Mlikota i njegov brat Marko. Posjet me ugodno iznenadio, a razgovor pobudio znatiželju. Sa zanimanjem sam slušao vijesti iz metropole i, riječ po riječ, došli smo i do glavnoga razloga toga posjeta. Oni su, očito, već neko vrijeme razmišljali o tome kako u Zagvozdu organizirati gostovanja raznih kazališnih grupa tijekom ljetnih mjeseci. Kako sam tada bio načelnik Općine, došli su vidjeti mogu li očekivati potporu i zanimanje. Ideja me oduševila, i bez dubljeg razmišljanja o pitanjima kako, gdje, koliko ili zašto, pristao sam, obećavši svu moguću i raspoloživu potporu Općine.
I tog ljeta 1998. godine počeše glumci dolaziti u naš Zagvozd. Svi zagvoški zaseoci objeručke su prihvatili goste kao da su im oduvijek dolazili, i pratili su predstave u toliko velikom broju kao da su njih čekali cijeli svoj život. Mnogi su prvi put vidjeli glumce uživo, a kako su neki od gostiju bili poznata lica s malog ekrana, taj susret oči u oči činio im se kao san. Na prostoru ispred Doma kulture organizirali smo pozornicu, dok smo gledalište napravili od skromnog broja drvenih klupa kojima smo tada raspolagali. Mnogi su stajali, mnogima nije bilo udobno ili nisu dobro vidjeli, no to ih nije omelo da dolaze u sve većem broju, pokazujući koliko su željni takvih događaja.
Dobro se sjećam tog prvog otvorenja Susreta u ljeto 1998. Golem strah i trema hoće li sve ispasti kako valja nestali su nakon prvog druženja s našim gostima. Njihova jednostavnost, prisnost i oduševljenje našim prihvaćanjem stopila se s gostoljubivošću naših ljudi. Tog je ljeta oko 300 do 350 ljudi s područja Zagvozda i ostale Imotske krajine prisustvovalo svakoj predstavi, što je prve kazališne susrete Glumci u Zagvozdu učinilo početkom zagvoške kazališne priče. Slijedili su mnogi posjeti Zagrebu te susreti s redateljima, glumcima i ostalim glumačkim svitom. Isprva sam s malom nelagodom razgovarao s tim ljudima, ali ubrzo sam shvatio kako smo započeli nešto veliko, što će se nastaviti. Njihovo ohrabrenje i vjera u nastavak priče svima su nam dali elan da nesebično nastavimo organizirati svake sljedeće Kazališne susrete. Moja vraćanja u Zagvozd s tih zagrebačkih putovanja bila su dočekivana mnoštvom pitanja: “Što kažu? Kako im je bilo? Hoće li ponovno doći?”
I tako, ponajprije zahvaljujući Vedranu i njegovoj prevelikoj ljubavi prema Zagvozdu, zahvaljujući svim našim domaćinima i njihovim gostima te našoj obostranoj ljubavi, susreti su prerasli u već desetogodišnje druženje. Danas, kad se spomene Zagvozd, čak i oni koji nikada nisu bili ovdje, znaju: “Da, Glumci u Zagvozdu, Mlikota.
”Zbog toga smo ispunjeni ponosom što smo Zagvožđani jer se, zahvaljujući lijepoj kazališno -glazbenoj ljetnoj bajci, on pročuo diljem Lijepe Naše.
Proslavivši desetu obljetnicu Susreta završili smo jednu etapu rada u kojoj su sudjelovali mnogi volonteri Zagvozda udruženi u Kulturnu udrugu Glumci u Zagvozdu.
Hvala dragome Bogu, i hvala Vedranu, Mileni, Vesni, »vaji, Poštaru, Ivanu, Marku, Mati, Biki, Δunći, Milomu, našim djevojkama i svima onima koji su na svoj način pomogli da Kazališni susreti žive i dožive desetu obljetnicu.
Hvala svim obiteljima koje su ugostile i udomile sve naše drage goste. Hvala mojoj supruzi i djeci koji su trpjeli moju odsutnost i sudjelovanje u svemu. Nadam se da će ovi susreti trajati koliko ovi ljudi budu to željeli, a ja znam da oni žele da traju, jer su oni srce i duša Zagvozda, Zabiokovlja, Imotske krajine i Lijepe Naše. Budimo i dalje uz naše Kazališne susrete jer su oni naš život.
O UDRUZI
Naša kazališna kuća
Negdje u rano proljeće 1998. godine, sjećam se kao da je bilo jučer, na vratima moje kuće pojavio se naš zagrebački Zagvožđan glumac Vedran Mlikota i njegov brat Marko. Posjet me ugodno iznenadio, a razgovor pobudio znatiželju. Sa zanimanjem sam slušao vijesti iz metropole i, riječ po riječ, došli smo i do glavnoga razloga toga posjeta. Oni su, očito, već neko vrijeme razmišljali o tome kako u Zagvozdu organizirati gostovanja raznih kazališnih grupa tijekom ljetnih mjeseci. Kako sam tada bio načelnik Općine, došli su vidjeti mogu li očekivati potporu i zanimanje. Ideja me oduševila, i bez dubljeg razmišljanja o pitanjima kako, gdje, koliko ili zašto, pristao sam, obećavši svu moguću i raspoloživu potporu Općine.
I tog ljeta 1998. godine počeše glumci dolaziti u naš Zagvozd. Svi zagvoški zaseoci objeručke su prihvatili goste kao da su im oduvijek dolazili, i pratili su predstave u toliko velikom broju kao da su njih čekali cijeli svoj život. Mnogi su prvi put vidjeli glumce uživo, a kako su neki od gostiju bili poznata lica s malog ekrana, taj susret oči u oči činio im se kao san. Na prostoru ispred Doma kulture organizirali smo pozornicu, dok smo gledalište napravili od skromnog broja drvenih klupa kojima smo tada raspolagali. Mnogi su stajali, mnogima nije bilo udobno ili nisu dobro vidjeli, no to ih nije omelo da dolaze u sve većem broju, pokazujući koliko su željni takvih događaja.
Dobro se sjećam tog prvog otvorenja Susreta u ljeto 1998. Golem strah i trema hoće li sve ispasti kako valja nestali su nakon prvog druženja s našim gostima. Njihova jednostavnost, prisnost i oduševljenje našim prihvaćanjem stopila se s gostoljubivošću naših ljudi. Tog je ljeta oko 300 do 350 ljudi s područja Zagvozda i ostale Imotske krajine prisustvovalo svakoj predstavi, što je prve kazališne susrete Glumci u Zagvozdu učinilo početkom zagvoške kazališne priče. Slijedili su mnogi posjeti Zagrebu te susreti s redateljima, glumcima i ostalim glumačkim svitom. Isprva sam s malom nelagodom razgovarao s tim ljudima, ali ubrzo sam shvatio kako smo započeli nešto veliko, što će se nastaviti. Njihovo ohrabrenje i vjera u nastavak priče svima su nam dali elan da nesebično nastavimo organizirati svake sljedeće Kazališne susrete. Moja vraćanja u Zagvozd s tih zagrebačkih putovanja bila su dočekivana mnoštvom pitanja: “Što kažu? Kako im je bilo? Hoće li ponovno doći?”
I tako, ponajprije zahvaljujući Vedranu i njegovoj prevelikoj ljubavi prema Zagvozdu, zahvaljujući svim našim domaćinima i njihovim gostima te našoj obostranoj ljubavi, susreti su prerasli u već desetogodišnje druženje. Danas, kad se spomene Zagvozd, čak i oni koji nikada nisu bili ovdje, znaju: “Da, Glumci u Zagvozdu, Mlikota.
”Zbog toga smo ispunjeni ponosom što smo Zagvožđani jer se, zahvaljujući lijepoj kazališno -glazbenoj ljetnoj bajci, on pročuo diljem Lijepe Naše.
Proslavivši desetu obljetnicu Susreta završili smo jednu etapu rada u kojoj su sudjelovali mnogi volonteri Zagvozda udruženi u Kulturnu udrugu Glumci u Zagvozdu.
Hvala dragome Bogu, i hvala Vedranu, Mileni, Vesni, »vaji, Poštaru, Ivanu, Marku, Mati, Biki, Δunći, Milomu, našim djevojkama i svima onima koji su na svoj način pomogli da Kazališni susreti žive i dožive desetu obljetnicu.
Hvala svim obiteljima koje su ugostile i udomile sve naše drage goste. Hvala mojoj supruzi i djeci koji su trpjeli moju odsutnost i sudjelovanje u svemu. Nadam se da će ovi susreti trajati koliko ovi ljudi budu to željeli, a ja znam da oni žele da traju, jer su oni srce i duša Zagvozda, Zabiokovlja, Imotske krajine i Lijepe Naše. Budimo i dalje uz naše Kazališne susrete jer su oni naš život.